Virovitico - sretan ti 774. rođendan!

foto: M. Sudar

Godina „rođenja" Virovitice je 1234. godina. Tada je slavonski herceg Koloman, sin kralja Andrije II. i brat Bele IV., Virovitici izdao povelju kojom je tadašnje naselje dobilo status povlaštenog trgovišta s odgovarajućim slobodama, odnosno, virovitičkim došljacima podaren je status građana slobodnog grada. Povelja je bila iznimno značajna u dobivanju punopravnog statusa srednjovjekovnoga grada, u vrijeme kada slična prava nisu imala mnoga mjesta u Slavoniji. U tom je vremenu Virovitica uživala iznimno značajan položaj pa su je često za posjećivanje, čime se potkrepljuje već navedena tvrdnja, koristili kraljevi iz kuće Arpadovica koji su tu imali i svoj sezonski dvorac. Istodobno, u Virovitici i oko nje, Koloman II. imao je svoje velike posjede.

Zašto slavimo Rokovo?

Sveti je Rok zaštitnik Virovitice već stoljećima. Upravo su se njemu Virovitičani zavjetovali još u vrijeme turskog vladanja. Naime, u to vrijeme nevolja i patnje preostali su kršćani svakodnevno dolazili u ruševnu crkvu s velikom pobožnošću moliti milost Boga po zagovoru svetog Roka. Kuga je nakon toga iznenada prestala, a nakon odlaska Turaka novopodignuta je današnja, jedna od najljepših baroknih crkvi u Hrvatskoj u spomen upravo svetom Roku.

Povijest Rokova

Rokovo je vjerski, društveno - politički, kulturni, zabavni, ugostiteljsko - gastronomski te sportski događaj koji se u Virovitici prvi put javno obilježio 1993. godine. Već iduće godine, kada je Virovitica proslavila 760. obljetnicu prvog spomena, Rokovo je i službeno postalo Dan grada Virovitice.

Sa stajališta turizma "Rokovo" se pretvorilo u prepoznatljiv brand, u manifestaciju kojoj nema ravne od Varaždina do Osijeka. U programu Rokova su i kazališne predstave, izložbe, koncerti, modne revije, smotra folklora, brojna sportska natjecanja, od kojih neka imaju i međunarodni karakter. Virovitičani i godišnje odmore planiraju ,,s Rokovom", jer svi oni žele upravo tih dana biti u svom gradu kako bi sa svojim gradom dostojno proslavili njegov rođendan. To su i dani kada u grad rado dolaze i mnogi naši sugrađani koji žive i rade u nekim drugim sredinama, ne samo u Hrvatskoj već i diljem Europe i svijeta. Tih se dana Virovitičani poput jedne velike obitelji zajedno sa svim svojim gostima u miru i dostojanstveno druže i vesele i svaki je gost dobro došao u grad u kojem je i Zagreb dobio status kraljevskog grada... (K. Toplak)