U 'najslađoj hrvatskoj županiji’ zbog lanjske suše manje meda

S više od 250 pčelara i godišnjom proizvodnjom od 600 do 800 tona meda, Virovitičko-podravska županija, s posebnim ponosom, posljednjih nekoliko godina nosi naziv "najslađa hrvatska županija". U pčelarstvu i proizvodnji meda lokalni su pčelari ostvaruju izvanredne rezultate i danas proizvode gotovo petinu hrvatske proizvodnje meda koja ni izdaleka ne zadovoljava domaće potrebe.

Iako se, zahvaljujući virovitičkim pčelarima, u odnosu države prema proizvodnji meda dosta toga promijenilo, brojni neriješeni problemi i dalje onemogućuju podravske i slavonske pčelare da od svoga rada žive dobro i dostojanstveno.

Državna potpora
- Zbog prošlogodišnje suše lani su naši pčelari ostvarili za 10 do 20 posto niže prinose meda. Podbacila je ispaša pčela na suncokretu i na jesenskim livadama. Prema zakonskim propisima svi pčelari koji do 31. prosinca prodaju med ostvaruju pravo na državnu potporu od Ministarstva poljoprivrede od 2,20 kuna po kilogramu meda.

Naravno, med se mora prodati registriranim otkupljivačima. Tako su naši pčelari lani prodali gotovo 90 posto svojih zaliha, od kojih su najviše otkupile virovitička tvrtka Medena i slatinska tvrtka Agrofavorit. Procjenjujem da je gotovo tri četvrtine meda proizvedenog na području Virovitičko-podravske županije završilo na stranom tržištu - ističe Željko Vrbos, predsjednik Udruge hrvatskih pčelara.

Med nije problem
Proizvodnja kvalitetnog meda i prodaja za županijske pčelare nisu problem, ali je problem doći do računice isplativosti proizvodnje meda koja je, kako tvrde pčelari, više nego sramotno niska. Najveće količine meda prodaju se u bačvama po otkupnoj cijeni koja se kreće od 8 do 11 kuna za kilogram.

Slična situacija s cijenama je i na tržištu susjednih zemalja, pa pčelari nemaju puno izbora.
Dok god Kina, Indija, Čile i Argentina na svjetsko tržište plasiraju velike viškove jeftinijeg, istina i manje kvalitetnog, meda, mi nećemo moći ostvariti bolje financijske efekte. Pčelari med u staklenki prodaju po 25 do 30 kuna za kilogram, a trgovci med otkupljen na veliko po 11 kuna u svojim trgovinama prodaju po cijenama i do 40 kuna.

S takvom trgovačkom praskom nećemo u Hrvatskoj moći povećati potrošnju meda koja iznosi svega oko 400 grama godišnje po prosječnom stanovniku. Uza sve to trgovci zarađuju i na puno jeftinijem uvoznom medu - tvrdi Željko Vrbos.

Dragutin Šantoši